Bok, uvijek sam pokušavao svima pomoći ako sam mogao. Bilo javno ili obitelji. Sada trebam pomoć i svi su mi okrenuli leđa. Imam malog sina s kojim sam živjela kod prijatelja i sve je izgledalo kao da je obasjano suncem. Moj dečko je mlađi i nema djece, i mislila sam da smo sve riješili. Sve dok nisu počeli nevjerojatni pritisci njegove uže obitelji. Ja, koja mu ne dam vlastito dijete, uništit ću mu život i on će zažaliti. Mislio je da je pretjerano i pustio ga je. Nažalost, počelo je eskalirati do te mjere da se prijeti meni osobno. I kako je ispalo? Moram se iseliti sa sinom, po mogućnosti jučer. Najgore je što sam prije godinu dana počela raditi kao samostalni poduzetnik kako bih se mogla u potpunosti posvetiti sinu i ostvario mi se san, ali sreća nije dugo trajala i sada nemam ušteđevine da nakon svega ovoga negdje počnem. Moram pridonijeti za početak stambenog zbrinjavanja kako bih ih mogao zamoliti za iznajmljivanje stana. Samo potpisivanje ugovora i plaćanje depozita su ogromni iznosi. Molim za malo čudo za sebe i svog sina i da počnemo ispočetka i bolje da ovo što manje utječe na mog sina i da imamo gdje biti.